Što je koronavirus?
Koronavirusi su velika porodica virusa koje nalazimo kod ljudi i životinja. Pod mikroskopom ovi virusi imaju oblik krune, zbog čega su nazvani po latinskoj riječi "corona", što znači "kruna". Neki koronavirusi poznati su još od 1960-ih godina kao uzročnici bolesti kod ljudi, od obične prehlade do težih upala dišnog sustava.
No, od 2003. g. počeli su se pojavljivati novi koronavirusi, koji su pretpostavlja se sa životinja prešli na ljude te se počeli širiti s čovjeka na čovjeka. Dakle, nakon pojave SARS-a u Kini 2002. g. te MERS-a na Bliskom Istoku 2012. g. (koji se još uvijek pojavljuje), sada imamo novi koronavirus koji je otkriven u Kini krajem 2019. godine, nazvan SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2).
Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. COVID-19 je naziv bolesti uzrokovane SARS-CoV-2.
Najčešći simptomi:
- kašalj
- povišena tjelesna temperatura
- dispneja, nedostatak zraka (kratak dah)
- nagli gubitak mirisa, okusa ili promjena okusa
Dodatni, manje specifični simptomi mogu uključivati glavobolju, zimicu, bolove u mišićima, umor (opća slabost), povraćanje i/ili proljev.
U svakom slučaju, kod 80-90% oboljelih radi se o asimptomatskim, blažim i umjerenim tegobama. Bolest je ozbiljnija u oko 10% slučajeva i tada je praćena otežanim disanjem, smanjenom koncentracijom kisika u krvi i ekstenzivnim radiološki vidljivim promjenama na plućima. Kritično stanje se razvija u oko 5% slučajeva koji su praćeni respiratornim zatajivanjem, šokom, zatajivanjem drugih organa i sustava, a na kraju i smrću uslijed višeorganskog zatajivanja.
Život s Covid-19
Epidemija novog koronavirusa (Covid-19) globalna je zdravstvena prijetnja koja će s obzirom na enorman zdravstveni i ekonomski teret koji predstavlja, zahtijevati intenzivan proaktivan pristup u pronalaženju svih mogućih sredstava kojima će se smanjiti širenje i pobol, ubrzati oporavak oboljelih i smanjiti rizik od smrti.
Nažalost, trenutačni jaz u znanju, odnosno neznanju o čovjekovom imunološkom odgovoru na ovaj virus prepreka je liječenju bolesti. Ali zato se možemo osloniti na drugi pristup – potaknuti imunološki zaštitni mehanizam uporabom imunomodulatora, jer je poznato da je u ranim fazama bolesti zaštitni imunološki odgovor ključan za uklanjanje virusa, pa su sve strategije za poboljšanje imunološkog odgovora važne.
Čovjek je dio prirode, ona ga hrani i opskrbljuje energijom, iz nje crpi snagu, pomoću nje se obnavlja. To vrijedi i za naš imunitet, stoga ne zaboravimo da njegova snaga počiva na raznovrsnosti zdravih namirnica, toplini i vibracijama sunca, zraku i vodi. Čovjekov imunitet posebno voli cink, vitamin C, selen, magnezij, omega-3 i dakako neizostavan, vitamin D3. A u mnogim biljkama skrivaju se čudesne molekule, tvari koje će ga posebno okrijepiti.
Tekuća formula SambuRex
Tako je i stvoren SambuRex - vrlo snažan koncentrirani pripravak formuliran da sinergijom aktivnih sastojaka pruži učinkovitu, prirodnu podršku imunološkom sustavu.
Sinergija bazge, ehinaceje i kozlinca u kombinaciji sa vitaminom C i cinkom dolazi u ovom pripravku do punog izražaja pružajući oslonac imunološkom sustavu u doba respiratornih i probavnih infekcija. Osobito ga preporučujemo djeci, starijima i rekonvalescentima, osobama oslabljenog imuniteta, slabokrvnim i kronično umornim osobama.
Posebno je važna bazga jer bobice bazge sadrže tvari koje mogu onemogućiti prodor virusa u stanice te njegovo umnažanje unutar stanice. Bazga posebno djeluje na viruse prehlade i gripe, a dokazano je da djeluje i na virus Herpes simplexa te još neke sojeve (Roschek B Jr, Fink RC, McMichael MD, Li D, Alberte RS. Phytochemistry. 2009 Jul;70(10):1255-61. Epub 2009 Aug 12.).
O tome koliko svakodnevno unosimo vitamin C ovisi koliko će naše obrambene stanice biti u stanju svakodnevno se nositi s uljezima. Upravo neutrofili, stanice koje prve stupaju u obranu tijela od napadača sadrže iznimno visoke koncentracije vitamina C i to se smatra ključnim za njihovu funkciju.
Cink ima izuzetno značajnu ulogu u radu imunološkog sustava, jer razmjerno njegovom nedostatku u organizmu slabi i naša sposobnost obrane od virusa te se povećava rizik za nastanak imunoloških poremećaja.
Ehinacea je među najpoznatijim imunostimulirajućim biljkama koja sadrži i one aktivne tvari koje mogu spriječiti razmnožavanje virusa, ponajviše herpesa i gripe. Ehinaceja povećava razinu properdina, tvari koja je uključena u tjelesni sustav otpora virusima i bakterijama. Ehinacin štiti stanice od djelovanja virusa mehanizmima sličnim djelovanju interferona. Kineska tradicionalna medicina preporučuje upotrebu kozlinca i ehinaceje na prvi znak prehlade.
Vitamin D3 u kapima
Smatra se da nedostatak vitamina D pogađa oko 50% svjetske populacije. Starija životna dob, tamnija koža, ženski spol, prehrana siromašna vitaminom D i manje izlaganje suncu važni su čimbenici rizika povezani s nedostatkom vitamina D. (Laktašić-Žerjavić i sur., 2011).
Iako se manjak vitamina D3 ne može izravno osjetiti, dugoročni manjak možemo prepoznati ili naslutiti u pojavama kao što su bolovi u kostima, leđima i zglobovima; depresija, općenito loše raspoloženje; osjećaj stalne slabosti i umora, loš imunitet i sklonost infekcijama.
U predantibiotsko doba tuberkuloza kože uspješno se tretirala izlaganjem UV zrakama, a još davne 1920. za oboljele od plućne tuberkuloze preporučivalo se redovito sunčanje. Zadnjeg desetljeća laboratorijska istraživanja potvrdila su ulogu vitamina D u imunološkom sustavu, točnije, protumikrobnoj obrani. Naime, smatra se da on, točnije, njegova aktivna izvedenica (1,25-dihydroxyvitamin D), igra ključnu ulogu u stečenom imunitetu putem proizvodnje protumikrobnih peptida (posebno kathelicidina) i drugih mehanizama.
Ova saznanja podržavaju hipotezu da manjak vitamina D može dovesti do poremećaja regulacijskih mehanizama stečenog imuniteta te stoga može biti temeljni uzrok infekcija i imunoloških poremećaja. Osim imunomodulatornog, D vitamin iskazuje i protuupalno i antioksidativno djelovanje.
Vitamin D i infekcije dišnih putova
Epidemiološke studije ukazuju da je nedostatak vitamina D povezan s virusnim infekcijama dišnih putova i akutne ozljede pluća (1). Neke studije su pokazale da je rizik od akutnih virusnih infekcija respiratornog trakta bio dvostruko manji ako su razine vitamina D u serumu bile normalne ( ≥95 nmol / L), a broj bolesničkih dana bio je pet puta manji u usporedbi s pacijentima s nižim razinama D3 (7).
Do sada je utvrđeno da je manjak vitamina D zajedničko svojstvo bolesnika koji spadaju u visokorizičnu skupinu obolijevanja od COVID-19 – imunodeficijentne osobe, osobe s bronhiektazijama, stariji odrasli ljudi, pušači, pretile osobe, osobe s dijabetesom itd.
Jedan od mehanizama djelovanja vitamina D odnosi se na ulogu u zdravlju pneumocita tipa II, stanica pluća, koji su i glavna meta koronavirusa. Poremećena funkcija pneumocita tipa II smanjuje količinu sluzi (surfaktant) i povećava površinsku napetost čime je olakšan prodor virusa u stanicu. Navodi se da upravo metaboliti vitamina D (1,25-dihidroksivitamin D) potiču sintezu površinski aktivnih tvari u alveolarnim stanicama tipa II.
Izvori:
1. Hansdottir S, Monick MM. Vitamin D effects on lung immunity and respiratory diseases. Vitam Horm. 2011;86:217–37., Perspective: improving vitamin D status in the management of COVID-19
2. Hughes DA, Norton R. Vitamin D and respiratory health. Clin Exp Immunol. 2009;158:20–5.
3. Amaya-Mejia AS, O’Farrill-Romanillos PM, Galindo-Pacheco LV, Vargas-Ortega G, Mendoza-Zubieta V, Del Rivero-Hernandez LG, et al. Vitamin D deficiency in patients with common variable immunodeficiency, with autoimmune diseases and bronchiectasis. Rev Alerg Mex. 2013;60:110–6.
4. Meehan M, Penckofer S. The role of vitamin D in the aging adult., J Aging Gerontol. 2014;2:60–71.
5. Dhaliwal R, Mikhail M, Feuerman M, Aloia JF. The vitamin D dose response in obesity. Endocr Pract. 2014;20:1258–64.
6. Kassi EN, Stavropoulos S, Kokkoris P, Galanos A, Moutsatsou P, Dimas C, et al. Smoking is a significant determinant of low serum vitamin D in young and middle-aged healthy males. Hormones. 2015;14:245–50.
7. Sabetta JR, DePetrillo P, Cipriani RJ, Smardin J, Burns LA, Landry ML. Serum 25-hydroxyvitamin D and the incidence of acute viral respiratory tract
8. Xu J, Yang J, Chen J, Luo Q, Zhang Q, Zhang H. Vitamin D alleviates lipopolysaccharideinduced acute lung injury via regulation of the reninangiotensin system. Mol Med Rep.2017;16:7432–8.
9. Pfeffer PE, Hawrylowicz CM. Vitamin D and lung disease., Thorax. 2012;67:1018 –20.
10. Greiller CL, Martineau AR. Modulation of the immune response to respiratory viruses by vitamin D. Nutrients. 2015;7:4240–70.
11. Rehan VK, Torday JS, Peleg S, Gennaro L, Vouros P, Padbury J, et al. 1Alpha,25-dihydroxy-3-epi-vitamin D3, a natural metabolite of 1alpha,25-dihydroxy vitamin D3: production and biological activity studies in pulmonary alveolar type II cells. Mol Genet Metab. 2002;76
12. Bartley J. Vitamin D: emerging roles in infection and immunity.; Department of Otolaryngology-Head and Neck Surgery, Auckland, New Zealand. Expert Rev Anti Infect Ther. 2010 Dec;8(12):1359-69.
13. Hewison M., Vitamin D and innate and adaptive immunity., Department of Orthopaedic Surgery, David Geffen School of Medicine at UCLA, Los Angeles, California, USA. Vitam Horm. 2011;86:23-62
14. https://www.koronavirus.hr/o-bolesti/103
15. https://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/prevencija-zaraznih-bolesti/1369
